Muzej grada Zagreba

SAŽETAK PROGRAMA U NOĆI MUZEJA

Ovogodišnja akcija Noć muzeja s tematskom odrednicom Muzeji i sport ponukala nas je da u okviru nje najavimo ovogodišnju izložbu koju u suradnji sa Ski-klubom Zagreb pripremamo u godini obilježavanja stogodišnjice djelovanja kluba. S druge strane, kako Muzej grada Zagreba čuva i predmete iz povijesti sportskog života u Zagrebu i to od njegovih organiziranih početaka vezanih uz djelovanje Franje Bučara, akcija pruža mogućnost da prezentiramo i taj segment djelovanja muzeja. S treće pak strane, u akciju smo inkorporirali i sadržaje naših aktualnih izložbi pa će uz izložbu Trešnjevka – prostor i ljudi, biti predstavljen i ugasli obrt za proizvodnju sportske opreme „Lušin“ koji je na trešnjevačkoj adresi Ogrizovićeva 34, djelovao od 1945. pa do 1996. godine. U toj su se radionici, pored drugih sportskih rekvizita, proizvodile i servisirale skije. Nadalje, izložba Klaićeva bolnica – godine rasta, potaknula nas je da u Noći muzeja tematiziramo sport i zdravlje pa smo dio programa predvidjeli kao humanitarnu akciju naslovljenu Sport za sve. Organizirali smo je u suradnji s Hrvatskim skijaškim savezom osoba s invaliditetom i Zagrebačkim športskim savezom osoba s invaliditetom, a u okviru koje ćemo prikupljati sredstva za kupnju „monoski“ skijaškog rekvizita za članove kluba Monoski Zagreb.

U program će biti uključene brojne osobe iz sportskog i javnog života Hrvatske koje će u dvorištu muzeja, uz moderatora i pod krovom sljemenske „startne kućice“ izložbe o sto godina Ski-kluba Zagreb, razgovarati o svojim sportskim iskustvima i dostignućima te o potrebi bavljenja sportom kao temeljnom sastavnicom zdravog života.

Pozivamo vas da svojim prisustvom pridonesete realizaciji programa za kojeg držimo da ispunjava naše zajedničke težnje, a to su: diseminacija znanja, senzibiliziranje javnosti na probleme osoba s invaliditetom, kao i širenje svijesti o „zdravom duhu u zdravom tijelu“, kako je još u I. st. poslije Krista rekao antički pjesnik Juvenal.

Uz razgled spomenutih izložbi, kao i izložbe Pommer 1856 / Gojević 2016 – Fotografične slike naših narodnih spisateljah, moći ćete posjetiti i Zbirku donacija Gradu Zagrebu te Memorijalni centar raketiranja Zagreba 1991./1995., u Petrićevoj 4/1.

Muzej grada Zagreba - PROGRAM


18:00 - 23:00
Najava izložbe "100 godina Ski-kluba Zagreb" / PREDSTAVLJANJE

Na inicijativu Ski-kluba Zagreb, Muzej grada Zagreba će ove godine prirediti izložbu naslovljenu 100 godina Ski-kluba Zagreb na kojoj će muzeološkim jezikom progovoriti o povijesti kluba, razvoju i napretku skijanja u Zagrebu, kontekstualizirajući ih u društveni život Zagreba. Stoga je akcija Noć muzeja, s temom Muzeji i sport odlična prigoda da široj javnosti najavimo izložbu i predstavimo djelovanje kluba. O tome ćemo razgovarati s predsjednikom Ski-kluba Zagreb prof. dr. sc. Ivanom Drinkovićem i tajnicom/trenericom kluba Ines Šulek, a sudjelovat će i podmladak Ski-kluba Zagreb. Tom prigodom najavit ćemo i muzejsku edukativnu manifestaciju Žive slike o kojoj će vam više reći sportašice i sportaši iz prve polovine 20. stoljeća.

19:00 - 20:00
O nekadašnjoj proizvodnji skija u Zagrebu - predstavljanje obrta "Lušin" s Trešnjevke /

Organizirano bavljenje skijanjem u Zagrebu i Hrvatskoj pokrenuo je Franjo Bučar krajem 19. stoljeća pa su se već početkom 20. stoljeća u zagrebačkim trgovinama mogla kupiti i skijaška oprema. No, da skijanje postaje trendovski sport dvadesetih i tridesetih godina toga stoljeća, slikovito nam predočavaju naslovnice zagrebačkog časopisa Svijet iz toga razdoblja, ali i početak proizvodnje skija sredinom tridesetih godina, kada je trgovac Harry Drucker osnovao radionu za izradu skija u dvorištu Frankopanske 11. Svojevrsni nasljednik te proizvodnje bio je Janko Lušin koji je 1945. godine otvorio istovjetni obrt u dvorištu Ogrizovićeve 34 na Trešnjevci. Kako je u muzeju trenutno postavljena izložba Trešnjevka – prostor i ljudi, pred ulazom u izložbeni prostor bit će postavljena mini-izložba o obrtu „Lušin“. K tome, moći ćete pratiti, ali i sudjelovati u razgovoru sa sinom osnivača Tomicom Lušinom koji je radionu vodio do zatvaranja 1996. godine, a razgovor će voditi Jelena Drinković koautorica buduće monografije o povijesti Ski-kluba Zagreb.

20:00 - 22:00
Humanitarna akcija "Sport za sve" /

Sukladno dugogodišnjim nastojanjima Pedagoško-andragoškog odjela Muzeja grada Zagreba da muzej približi i prilagodi osobama s invaliditetom, tijekom ovogodišnje Noći muzeja namjeravamo još jednom istaknuti da su jednakopravni članovi naše društvene zajednice. U životu one nailaze na brojne, čak i nepremostive probleme samo zbog toga što su fizički onemogućeni u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Stoga smo organizirali humanitarnu akciju tijekom koje ćemo prikupljati sredstva kako bi članovima Monoski kluba Zagreb kupili „monoski“ – sportski rekvizit koji osobama s invaliditetom omogućuje skijanje. U dvorištu muzeja razgovarat ćemo s članovima Monoski kluba, s njegovim predsjednikom Robertom Jurićem te osobama iz sportskog i javnog života. Akciju će sudjelovanjem podržati i poznati sportaši: Marija Anzulović, Nikola Dragaš, Klaudija Bubalo, Goran Čolak, Josip Glasnović, Željko Grabušić, Ivana i Josipa Jurković, Ivan Katanušić, Izabela Krakić, Rade Krnjeta, Boško Lozica, Željko Mavrović, Bruna Milinović, Tomislav Paškvalin, Vjekoslav Šafranić, Dubravko Šimenc, Dragutin Šurbek, Neven i Nenad Žugaj...

20:00 - 23:00
Promocija projekta "CHANGE YOUR MINDSET - SPORT4EVERYONE" /

Zagrebački športski savez osoba s invaliditetom nositelj je spomenutoga projekta te ćemo uz razgovor s djelatnicima Saveza te tajnikom Hrvatskoga skijaškog saveza osoba s invaliditetom Dadom Katunarom, predstaviti ciljeve programa, partnere i aktivnosti koje namjeravaju provoditi tijekom realizacije projekta. I ovdje nam je namjera senzibilizirati javnost i ukazati na to da se baviti sportom možemo svi, bez obzira na naša fizička ograničenja te ćemo stoga prikazivati i promidžbeni spot projekta.

18:00 - 01:00
Trešnjevka – prostor i ljudi / IZLOŽBA

Izložba je dio četvrte etape višegodišnjeg interdisciplinarnog projekta Zagrebački kvartovi koji je započeo 2009. U četvrtoj dionici Projekta bavimo se zagrebačkom periferijom i njezinom preobrazbom od druge polovine 19. stoljeća do danas. Voditelj projekta je kustos Muzeja grada Zagreba Kristian Strukić. Koncepciju izložbe izradili su Kristian Strukić i Goran Arčabić, a oblikovanje izložbe potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović. Studijske izložbe u sklopu projekta nastoje posjetiteljima predstaviti kvart i stanovnike spajajući pogled izvana (prostorni razvoj, izgradnja, društveni život, privreda, svakodnevica) s osobnim iskustvom. Pristup u kojem sjećanja pojedinaca i fotografije iz obiteljskih albuma postaju važnim sadržajima scenarija izložbi doprinosi otvaranju i povezivanju Muzeja s građanima. Priče ispričane iz perspektive stvarnih aktera prenose na izložbe djelić atmosfere kvartovske svakodnevice te pružaju pogled iznutra na prostor, događaje i vrijednosti. Nekad periferija, a na početku 21. stoljeća prostor dviju gradskih četvrti, Trešnjevka je mjesto brojnih metamorfoza. Od pojave toponima Črešnjevka i Trešnjevka, preko nastanka sela i rasta radničkih naseobina južno i zapadno od pruge u smjeru Siska, do njihove integracije u grad, izložba nastoji kompleksno „zaroniti” u povijest prostora današnjih gradskih četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug. Urbanizam, arhitektura, modernizacija te društveni život i svakodnevica zastupljeni su u većim i dvjema manjim temama (o rijeci Savi i Savskoj cesti). Trešnjevku predstavljamo kao cjelinu, ali nastojimo učiniti vidljivim i razne dijelove gradskih četvrti, povijesna naselja i prostore s vlastitim (pod)identitetom: Ciglenicu, Gajevo, Gredice, Horvate, Jarun, Knežiju, Ljubljanicu, Pongračevo, Prečko, Remizu, Rudeš, Srednjake, Staglišće, Staru Trešnjevku, Voltino i Vrbane. U tom segmentu koristili smo sjećanja stanovnika i fotografije iz obiteljskih albuma. Izložba Trešnjevka - prostor i ljudi nadovezuje se na prethodne studijske izložbe: Pola stoljeća Trnskog – priča jedna generacije (2010.), Zagrebačka Dubrava – od predgrađa do grada (2012.) i Maksimir – povijest i kvartovski simboli (2014.). Kao i na prethodnim izložbama projekta Zagrebački kvartovi, entuzijasti i institucije koje djeluju na Trešnjevci pružili su pomoć u stvaranju što potpunije slike kvarta. Ovaj su put partneri Muzeja u realizaciji izložbe Centar za kulturu Trešnjevka i projekt Mapiranje Trešnjevke. Nakon izložbe Trešnjevka – prostor i ljudi (studeni 2017. – veljača 2018.) u Muzeju grada Zagreba bit će postavljena studijska izložba koja će predstaviti Trnje (ožujak – svibanj 2018.). Tim izložbama istovjetnog koncepta usporedit ćemo povijest kvartova povezanih dramatičnim prostornim transformacijama i promjenama životnih okolnosti u posljednjih stotinjak godina. Izložbu Trešnjevka – prostor i ljudi moguće je razgledati od 29. 11. 2017. do 25. 2. 2018.

18:00 - 01:00
Klaićeva bolnica – godine rasta / IZLOŽBA

Izložbom „Klaićeva bolnica – godine rasta“ prikazuje se razvoj jedne važne hrvatske i zagrebačke zdravstvene ustanove u kojoj su, barem nakratko, boravila brojna djeca. Kroz istraženu arhivsku građu, fotografije, novinske članke i predmete, u deset je tema ispričana priča o zdravstvenoj zaštiti i skrbi o djeci u Zagrebu od početka 20. stoljeća do danas. Malo tko od nas, stanovnika ovoga grada, zna kakav je put od osnivanja do danas ova ustanova prošla - od sasvim nejasnih skica vremena u kojima je zdravstvena zaštita majki i djece bila u povojima, preko nesebičnih pionirskih pokušaja liječnika vizionara s početaka 20. stoljeća i formiranja prvih zdravstvenih ustanova pa sve do današnjih dana i respektabilne Klinike za dječje bolesti Zagreb s vrhunskim liječnicima i drugim medicinskim osobljem. Muzej grada Zagreba kao baštinska ustanova koja čuva i prezentira memoriju Grada Zagreba svojim sugrađanima i svim posjetiteljima, predstavlja ovu važnu zdravstvenu ustanovu te ulogu i status koji uživa u našem gradu i državi.

18:00 - 01:00
Pommer 1856 / Gojević 2016. - Fotografične slike naših narodnih spisateljah / IZLOŽBA

Izložba Pommer 1856 / Gojević 2016 Fotografične slike naših narodnih spisateljah rezultat je suradnje Muzeja grada Zagreba, Hrvatskog državnog arhiva i Muzeja za umjetnost i obrt, a povezuje rad suvremenog fotografa Roberta Gojevića s autorom iz 19. stoljeća: Franjom Pommerom. Prvi dio izložbe posvećen je Franji Pommeru, doseljeniku iz Danske i prvom zagrebačkom fotografu s registriranim atelijerom te ujedno i autoru prvog fotografskog projekta izvedenog u Hrvatskoj: Fotografične slike naših narodnih spisateljah iz 1856. godine. Na izložbi je objedinjen izbor sačuvanih fotografija Franje Pommera koje su pohranjene u tri institucije, pri čemu osnovna koncepcija izložbe slijedi istraživanje dr. sc. Hrvoja Gržine, višeg arhivista i pročelnika Središnjeg fotolaboratorija u Hrvatskom državnom arhivu. Pommerov rad predstavljen je kronološki kroz tri razdoblja djelovanja: rano razdoblje: 1854. – 1860., od otvaranja atelijera i ranih radova, srednje razdoblje: 1861.-1874. u kojem Pommer aktivno djeluje u atelijeru u Vijećnićkoj ulici na Gornjem gradu te iz kojeg potječe najveći broj sačuvanih fotografija te kasno razdoblje: 1875.-1879., koje obuhvaća rad tada već afirmiranog fotografa od preseljenja u atelijer u Ilici pa sve do smrti. Odabirom fotografija unutar tri okvirno postavljene cjeline nastojalo se prikazati osnovna tehnička, formalna, tematska, žanrovska i stilska obilježja Pommerovog opusa. Usporedna analiza fotografija iz tri institucije omogućila je, s obzirom na puno veći uzorak, znatno precizniju dataciju pojedinačnih snimaka u odnosu na ranija istraživanja. Na izložbi su posebno istaknute fotografije nastale u okviru projekta Fotografične slike naših narodnih spisateljah, po kojem je izložba i dobila ime kao i fotografija Odkriće spomenika Jellačića bana u Zagrebu 16. prosinca 1866. jedna od rijetkih Pommerovih vanatelijerskih snimki te ujedno jedna od prvih reportažnih fotografija u Hrvatskoj. Drugi dio izložbe posveta je Pommeru suvremenog fotografa Roberta Gojevića, koji je po uzoru na Pommera snimio petnaest portreta suvremenih hrvatskih pisaca. Fotografije je snimio mokrim kolodijskim postupkom te ih umnožio kao otiske na slanom papiru, odnosno reinterpretirao je fotografski postupak za kojeg se pretpostavlja da je korišten za fotografiranje "narodnih spisateljah." Uredničku ulogu u Gojevićevom projektu odigrao je Kruno Lokotar. Sve izložene fotografije su originali: fotografije na slanom papiru, albuminske fotografije i kromotipije (Pommer) te ambrotipija i fotografije na slanom papiru (Gojević) radi lakšeg razumijevanja tehničkih datosti fotografskog medija, kao i karakteristika koje iz njih proizlaze kako u 19. stoljeću tako i danas.

Sadržaj i oblikovanje programa: Muzej grada Zagreba

Muzej grada Zagreba

Opatička 20

Zagreb

Grad Zagreb

18:00 - 01:00h

01 4851 361

mgz@mgz.hr

4340