Hrvatski prirodoslovni muzej

SAŽETAK PROGRAMA U NOĆI MUZEJA

Naziv programa:

Vječna igra – tisućljetna povezanost nogometa, kulture, arhitekture i dizajna

Noć muzeja 2018. u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju

Tema: Muzeji i sport – brže, više, jače…/citius, altius, fortius…

Trajanje programa: 18:00-24:00

Raspored događanja:

18:00-24:00 Posebni programi:

  • Vječna igra – tisućljetna povezanost nogometa, kulture, arhitekture i dizajna – I. kat muzeja
  • Pilarov šahovski problem – I. kat muzeja
  • Stalni postav zoološke građe – brzina kod određenih životinjskih vrsta uz Utrku žohara – prizemlje i II. Kat muzeja
  • Gutači vatre u Atriju muzeja

18:00-00:00 Redoviti program:

Stalni postav muzeja – Atrij, I. i II. kat muzeja stalni postav Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja

Izložba Žohari – svijet koji ostaje – prizemlje muzeja

Izložba Miocen – od blata do zlata – I. kat muzeja

Izložba Zašto je pčela važnija od čovjeka? – II. kat muzeja

Hrvatski prirodoslovni muzej - PROGRAM


18:00 - 01:00
Vječna igra – tisućljetna povezanost nogometa, kulture, arhitekture i dizajna – I. kat muzeja / IZLOŽBA

Izložba je nastala u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom i Informativno-multimedijskim centrom HNS-a “Budi ponosan”. Dok milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno igraju nogomet, malo tko zna da je kolijevka nogometa u triljskom naselju Gardun, svojevremenom sjedištu 7. rimske legije Tiluriju. Nogomet se, naime, u Tiluriju igrao i prije 2000 godina. Na izložbi će biti predstavljen prikaz stele dječaka Gaja Laberija s loptom u ruci, ugrađene na pročelju kuće Perković u sinjskoj Vrličkoj ulici. Da je nogomet rođen upravo u Cetinskoj krajini, priznala i FIFA objavivši na naslovnici svog biltena to senzacionalno otkriće još 1969. Pouzdano se zna da se nogomet igrao na ulicama starog Dubrovnika u vrijeme renesanse. Na izložbi pogledajte i kratku povijest nogometa koji se u Hrvatskoj organizirano igra od kraja 19. stoljeća, zatim originalne nacrte za Rabuzinovo sunce slikara Ivana Rabuzina, medalje za Kup i Prvenstvo Hrvatske te repliku Rabuzinovog sunca - prijelaznog pokala za pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa. I sȃm Hrvatski prirodoslovni muzej sudjeluje na malonogometnom turniru "Gjuro Pilar", a osvojeni pehari bit će izloženi u postavu. Izložba ostaje otvorena do 18. veljače 2018.

18:00 - 01:00
Pilarov šahovski problem – I. kat muzeja /

Gjuro Pilar bio je jedan od najistaknutijih prirodoslovaca 19. stoljeća. Osim prikupljanja i sistematskog obrađivanja muzejske građe, Pilar se brinuo i o uređenju kemijskoga laboratorija i nabavci instrumenata, a nabavio je i prvi polarizacijski mikroskop za istraživanja minerala i stijena. Kao prvi profesor mineralogije i geologije na Zagrebačkom sveučilištu Pilar je predavao mineralogiju, petrografiju, geologiju, paleontologiju, pa čak i astronomiju, a 1884. godine izabran je za rektora Sveučilišta. O njegovoj svestranosti govori i njegovo vrsno poznavanje šahovske igre i izrada šahovskih problema (npr. šah u četiri poteza čiju animaciju ćemo imati prilike vidjeti na panou).

18:00 - 01:00
Stalni postav zoološke građe – brzina kod određenih životinjskih vrsta uz Utrku žohara – prizemlje i II. Kat muzeja /

Saznat ćemo koja je životinja najbrži trkač, koja najbrži letač te koji su leptiri u stanju preletjeti ocean te vidjeti prvu hrvatsku utrku žohara.

18:00 - 01:00
Gutači vatre ispred zgrade Muzeja /

18:00 - 01:00
Žohari – svijet koji ostaje / IZLOŽBA

Na trenutak zaboravimo dane kada nam je jutarnju kavu ili popodnevno odmaranje pokvarila prisutnost jednog malog živog bića na kojeg se manje više svi zgražamo. Zaboravimo i to odakle dolaze, što rade i kako se hrane te ih na tren promotrimo kao organizme koje je priroda dizajnirala da im naše zgražanje apsolutno ništa ne znači jer njihov svijet je bio tu puno prije nas, preživio puno veće kataklizme, a bit će tu i poslije nas.

18:00 - 01:00
Miocen – od blata do zlata /

Izložba „Miocen sjeverne Hrvatske (Od blata do zlata)“ prikazuje promjene na prostoru sjeverne Hrvatske kroz dug vremenski period od gotovo 20 milijuna godina, tijekom kojeg se neprestance mijenjao izgled ovog područja. Promijenili su se tako za vrijeme donjeg, srednjeg i gornjeg miocena brojni krajolici, među kojima dominiraju različiti morski okoliši, bočata i slatkovodna jezera, isprepletene rijeke i močvare i, rjeđe, kopneni okoliši.

18:00 - 01:00
Zašto je pčela važnija od čovjeka? /

Zajedničkom i istovremenom evolucijom te međusobnom ovisnošću u ekosustavu biljke i pčele zajedno omogućavaju život na planetu. Međutim, svojom potragom za nektarom i peludi one oprašuju veliki broj biljnih vrsta bez kojih ekosustavi svijeta ne bi izgledali ovako kako izgledaju, te bi posljedično došlo do gubitaka i biljnih, ali i životinjskih vrsta. Upravo svojom oprašivačkom ulogom one doprinose bioraznolikosti i održanju života na Zemlji. „Kada bi nestale pčele, čovjeku bi preostalo samo četiri godine života.“ Albert Einstein

Sadržaj i oblikovanje programa: Hrvatski prirodoslovni muzej

Hrvatski prirodoslovni muzej

Demetrova 1

Zagreb

Grad Zagreb

18:00 - 01:00h

0992192108

branimir.ivic@hpm.hr

4853